Piše: Arsen Miletić
Migrena je mnogo više od obične glavobolje. Vuče se godinama i kao da traje vječno. Često uključuje i podjednako neugodne “dodatke”: mučninu, povraćanje, bolove u trbuhu ili pojačanu osjetljivost na buku i svjetlost. Oboljeli od migrene imaju povećani rizik od moždanog udara, pogotovo žene, pušači i korisnice oralne kontracepcije.
Nažalost, oko migrene ima još puno lutanja i nagađanja. Pretpostavlja se da napad migrene nastaje kada se žile u mozgu stisnu i onda naglo ponovno rašire. Zašto se to događa, još uvijek je misterija. U nedostatku pravih odgovora, medicina najčešće optužuje loše gene.
Slična lutanja prisutna su i kod pokušaja liječenja. Niti jedan od raspoloživih lijekova na recept zapravo ne liječi migrenu u korijenu. Simptomatično je da se među brojnim nuspojavama takvih lijekova NALAZI I GLAVOBOLJA. Kao da migrena sama po sebi nije dovoljna.
Šopanje lijekovima bez značajnijih rezultata zaista ne djeluje nimalo optimistično. Pokušajmo malo drugačije… Analitički pristup u otkrivanju mogućih uzroka zasigurno neće pogoršati stanje. A može puno pomoći. Okidači za napade nisu kod svih isti, ali svakako se može govoriti o većim ili manjim rizicima.
Prvo treba posumnjati na hranu, pogotovo kod mlađih. Zapravo, mogući okidači su kemijski dodaci. Najjasniju povezanost s napadima pokazuju tiramin (iz sira), feniletilamin (iz čokolade) i histamin (iz vina i pive). Mononatrijev glutaminat i aspartam nisu dobri ni za koga, a kod migrene treba ih prekrižiti u cijelosti.
Svakako valja provjeriti i osjetljivost na gluten. Naime, migrena je česta upravo kod oboljelih od celijakije, a bezglutenska dijeta dovodi do potpunog povlačenja ili znatnog ublažavanja simptoma. Jedna detaljna studija je pokazala da se dječja migrena u potpunosti povlači u 93% slučajeva nakon ispravno provedene eliminacijske dijete. Ali, hrana čini samo jedan dio mogućih problema.
Dobro je poznato da su nevolje sa spavanjem i migrena usko povezani. Normalizacijom spavanja i simptomi migrene se barem ublažavaju. Osim toga, infekcija bakterijom Helicobacter pylori stvara svojevrsnu predispoziciju za migrenu, pogotovo ako se ne radi o migreni zbog hormonskih fluktuacija.
Oboljeli obično trpe i zbog manjka magnezija, pa bi bilo razumno razmotriti suplementaciju od barem 200 mg dnevno (neke preporuke idu i do 600 mg dnevno). Većini nedostaje i koenzim Q10.
Kao okidač za napade može djelovati i nešto što nazivaju “sindrom bolesne zgrade”. Upravo je nevjerojatno koliko štetnih utjecaja prijeti iz uobičajenog stambenog prostora: organske tvari iz boja, ljepila i plastike, elektromagnetsko zračenje, klima uređaji, loše prozračivanje, pretjerano grijanje, grinje.
Netko je rekao da je migrena sinonim za besperspektivno bijedno stanje. Ne bih rekao da je to istina. Edukacija i samopomoć već su izliječili mnoge.
Za pomoć, pitanja i komentare autora možete kontaktirati na: zdravljezatebe@gmail.com
Ostavite komentar