Jučer se dogodilo nešto što dosad nije viđeno u ovom ratu. Ukrajina je u jednoj jedinoj noći lansirala više od 1.000 dronova prema Rusiji — istovremeno prema Moskvi i prema St. Peterburgu. Rusija tvrdi da je srušila 1.015 bespilotnih letjelica. No dio ih je probio obranu.
Naftni terminal u St. Peterburgu gori. Goriva skladišta u četvrti Ruchyi u plamenu su. Dron je udario u veliki most u gradu. Pogođen je i podatkovni centar. Dve transformatorske trafostanice u Leningradskoj regiji su uništene, 20.000 domova bez struje. Jedna osoba poginula, petero ranjenih, stambene zgrade oštećene.
Guverner St. Peterburga Alexander Beglov objavio je na Telegramu da vatrogasci i dalje gase požare na više lokacija u gradu. Ovo je, prema svim izvještajima, najveći napad koji je Rusija doživjela od početka rata — i daleko najteži koji je ikad zadesio St. Petersburg.
Ruta koja ne bi smjela biti dozvoljena
Ono što ovaj napad čini diplomatski eksplozivnim nije samo razmjer — nego ruta.
Dio dronova letio je prema Moskvi, skrenuo prema sjeveru, kroz latvijski i estonski zračni prostor, okrenuo se iznad Baltičkog mora i udario prema St. Peterburgu s NATO-ove strane neba. Latvija, Estonija i Finska — sve tri NATO članice.
Tamo je već bilo incidenata sa ukrajinskim dronovima. Ali dosad je to bilo nekoliko lutajućih dronova skrenulih s kursa. I naravno uvijek je Rusija bila kriva. Ovo je sad 1.000 dronova u jednoj noći, od čega se procjenjuje da je polovica išla za St Petersburg preko NATO zračnog prostora. Druga polovica išla je direktno prema Moskvi.
Na slici ispod označena je ruta dronova koji su napali St Peterbourg. Crvene strelice označuju kad su prešli iz Rusije u NATO prostor kako bi izbjegli rusku obranu. Rusi se tako ne mogu braniti, jer bi bili prisiljeni napadati NATO prostor, a NATO koji bi trebao braniti svoj prostor – to ne čini, nego dopušta napade.
Ima li Rusija pravo odgovoriti?
Ovo je sada pitanje svih pitanja.
S jedne strane: dronovi su ukrajinski, a Latvija ih nije lansirala niti im je dala dopuštenje za prolaz. Rusija to zna.
S druge strane: ako je dio dronova namjerno koristio NATO-ov zračni prostor kao zaštićeni koridor znajući da Rusija ne može tamo ući — to je ozbiljan problem. Rusija bi to s pravom mogla nazvati aktivnim sudjelovanjem NATO-a u napadu na njezin teritorij.
Moskovska logika bila bi jednostavna: ako NATO dopušta da se njegov prostor koristi za napade na Rusiju — svjesno ili ne — NATO postaje aktivna vojna strana u ovom ratu.
Što dolazi dalje
Pitanje nije hoće li Rusija reagirati — nego kako i prema kome.
Vojne odmazde prema NATO-ovom teritoriju bile bi korak koji bi formalno aktivirao Članak 5 i uvukao Savez u direktan rat. To je scenarij kojeg građani u EU ne žele, ali čini se da političari u Bruxellesu, Parizu i Berlinu nastoje isprovocirati na svaki mogući način. Europa koja se raspada očajnički treba vanjskog neprijatelja na kojeg će onda svaliti svu krivnju za ono što slijedi.
Rusija je napadnuta u srce. I sada je samo pitanje koliko dugo može tolerirati ovakve provokacije i ovakvo uništavanje svoje infrastrukture. S jedne strane, Putin ima puno pravo odgovoriti, s druge strane on je razuman i zna kuda to vodi – u sveopći rat kojeg zapadni političari jedva čekaju.
Ostavite komentar