Dramatičan porast mentalno oboljelih u Hrvatskoj – duplo u 5 godina!

Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) pokazuju drastičan porast broja osoba s registriranim mentalnim poremećajima od 2020. godine, što se jasno vidi i iz službenih statistika i analize zdravstvenih registracija. Do 2019. godine broj ljudi s tim dijagnozama bio je relativno stabilan, ali u 2020. i kasnije on se gotovo udvostručio, što potvrđuju podaci s grafikona temeljenog na registriranim slučajevima iz HZJZ-a.

Prema tim službenim statistikama, mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja danas obuhvaćaju više od 800.000 osoba, dok se broj osoba s bolestima živčanog sustava popeo na više od 300.000. Mentalni poremećaji dugo su bili podcijenjeni i stigmatizirani, ali posljednjih godina sve više ljudi koristi zdravstvene usluge i traži pomoć.

No, podaci pokazuju i realnu epidemiološku promjenu koju potvrđuju i međunarodne studije: globalno se mentalno zdravlje pogoršalo nakon pandemije COVID-19, a Hrvatska nije iznimka. Mnogi problemi počinju u ranoj dobi — procjenjuje se da čak do 75 % svih mentalnih poremećaja nastaje prije 18. godine života, što ukazuje na važnost rane intervencije i podrške mladima.

U kliničkoj slici Hrvatske prednjače određene kategorije poremećaja. Najčešće hospitalizacije uzrokovani su shizofrenijom, poremećajima uzrokovanim alkoholom i depresijom, a te skupine značajno doprinose ukupnom opterećenju bolničkog sustava. Podaci za 2023. pokazuju kako mentalni poremećaji čine oko 16 % svih dana bolničkog liječenja, a broj psihijatrijskih postelja u bolnicama se smanjuje dok je potražnja za dnevnim i ambulantnim tretmanima sve veća.

Povećanje broja dijagnosticiranih osoba događa se u kontekstu sve složenijih društvenih čimbenika. Pandemija je dodatno pojačala osjećaj izolacije, anksioznosti i stresa, a potresi, ekonomski pritisci i neizvjesnost doprinijeli su širem narušavanju mentalnog zdravlja. Stručnjaci upozoravaju i da u Hrvatskoj još uvijek nedostaje dovoljan broj stručnjaka u zajednici te da su usluge često koncentrirane u urbanim sredinama, što otežava pristup onima koji žive izvan gradova.