Ako Hrvatska spada u 25% najbogatijih zemalja – onda znate koliko je svijet siromašan

Negdje u svijetu, dok vi čitate ovaj tekst, oko 700 milijuna ljudi pokušava preživjeti s manje od dva dolara dnevno. To je gotovo dvostruko više ljudi nego što ih živi u cijeloj Europskoj uniji. A kad pomaknemo granicu malo više, na sedam dolara dnevno, broj naraste na gotovo 3,5 milijarde. Drugim riječima, gotovo polovica čovječanstva preživljava s onoliko novca koliko prosječan Europljanin potroši na ručak.

Na drugom kraju te ljestvice stoji druga brojka, jednako teška za probaviti. Prema posljednjem izvješću UBS-a o globalnom bogatstvu, oko 60 milijuna odraslih osoba na svijetu, tek 1,6 posto svjetske populacije, posjeduje gotovo polovicu cijelog privatnog bogatstva na planetu. A najbogatijih deset posto ljudi drži tri četvrtine svega što postoji. Donja polovica čovječanstva, milijarde ljudi, dijeli između sebe svega dva posto.

Ali brojke same po sebi većini ljudi ne govore puno. Ono što ih čini stvarnima jest perspektiva, odnosno mjesto s kojeg ih gledate.

Uzmimo nekoga tko zarađuje 500 dolara mjesečno. U Bangladešu ta osoba pripada srednjoj klasi, možda čak i nešto iznad nje. U Zagrebu bi se ta ista plaća smatrala teškom za život, jedva dovoljnom za stanarinu i osnovne račune. U Zürichu ili Oslu ta osoba ne bi mogla priuštiti ni jednu večeru za dvoje tjedno, a kamoli stanovanje. Pa ipak, svi oni gledaju nekoga iznad sebe i misle: eto bogataša. Onaj tko zarađuje 500 dolara dnevno gleda milijunaše. Milijunaši gledaju milijardere. Milijarderi se uspoređuju samo s drugim milijarderima, jer im je sve ispod toga jednostavno nevidljivo.

Bogatstvo je, dakle, uvijek relativno. I baš zato je zanimljivo pogledati gdje se u toj ljestvici nalazi Hrvatska. Jer onda bolje shvatite koliko ja zapravo svijet siromašan.

Prema podacima magazina Global Finance, koji rangira 192 zemlje svijeta po BDP-u po glavi stanovnika, Hrvatska se nalazi na 53. mjestu. To je, kad se pretvori u postotak, mjesto u gornjih 25 posto najbogatijih zemalja na svijetu. Drugim riječima, tri četvrtine zemalja na planetu su, gledano kroz tu prizmu, siromašnije od Hrvatske.

Slična slika dolazi i iz Allianzovog godišnjeg izvješća o bogatstvu, koje umjesto BDP-a mjeri neto financijsku imovinu po stanovniku, dakle ono što ljudi stvarno imaju na računima, u dionicama i mirovinskim fondovima, kad se oduzmu dugovi.

U regiji smo, čini se, na zavidnoj poziciji. Jedino su Slovenci bogatiji od nas, s gotovo dvostruko većom prosječnom imovinom. Mađari nas tek neznatno nadmašuju. Srbi, s druge strane, imaju gotovo deset puta manju prosječnu financijsku imovinu od hrvatske.

Pa ipak, malo tko u Hrvatskoj se osjeća kao da živi u gornjih 25 posto svijeta. I tu se vraćamo na onu istu zamku perspektive. Kad gledate cijene stanova u Zagrebu, plaće koje jedva pokrivaju osnovne troškove i redove pred bankomatima krajem mjeseca, teško je povjerovati da smo, gledano globalno, među povlaštenima.

No usporedba s Münchenom ili Bečom nije ista stvar kao usporedba s prosjekom planeta. Mi se uspoređujemo sa susjedima iznad sebe, a ne s milijardama ljudi ispod nas. To je ljudski, ali zna iskriviti sliku. Uvijek gledamo na Zapad, i žalimo se, a zaboravljamo da je sve istočno od nas, u pravilu puno siromašnije. Počevši od BiH pa sve do kineske granice.

Ali ono što ovi podaci ne pokazuju jest raspodjela unutar same Hrvatske. Prosjek je opasna kategorija, jer ga lako podigne mali broj ljudi s mnogo imovine. Bogatstvo nije apsolutna kategorija nego usporedba. Hrvat koji se osjeća stisnuto krajem mjeseca, gledano iz Dake ili Lagosa, izgleda kao osoba s nevjerojatnim privilegijama, krovom nad glavom koji ne curi, vodom iz slavine koja se može piti i zdravstvenim sustavom koji, uza sve mane, ipak postoji.

Možda je prava vrijednost ovakvih brojki upravo u tome da nas na trenutak izvuku iz vlastitog dvorišta. Ne da nas uvjere kako je sve u redu, jer realni problemi s plaćama, stanovima i troškovima života ostaju isti bez obzira na globalnu statistiku. Nego da nas podsjete kako postoji svijet izvan naše ulice, naše plaće i naše susjedske usporedbe, svijet u kojem brojka koja nama izgleda skromno, nekome drugom izgleda kao nedostižan san.

Izvori:

• World Inequality Report 2026, prenosi Peoples Dispatch — https://peoplesdispatch.org/2025/12/18/half-of-the-worlds-population-owns-just-2-of-global-wealth-un-report-finds/
• UBS Global Wealth Report 2025, službeno priopćenje — https://www.ubs.com/global/en/media/display-page-ndp/en-20250618-gwr-2025.html
• UBS Global Wealth Report 2025, prikazano kroz Visual Capitalist — https://www.visualcapitalist.com/the-global-distribution-of-wealth-shown-in-one-pyramid/
• Allianz Global Wealth Report, prenosi N1 — https://n1info.hr/biznis/ovo-su-najbogatije-zemlje-svijeta-slovenci-prvi-u-regiji-hrvati-od-srba-bogatiji-gotovo-deset-puta/