Nešto se tiho ali sustavno događa u Hrvatskoj vojsci od 2022. godine. Bez buke, bez dramatičnih proglasa, ali s potpisivanjem ugovora koji se broje u milijardama eura, relativno siromašna zemlja gradi značajnu regijsku vojnu silu. Rafale, HIMARS, Leopard, Bayraktar, vojni rok, tvornica streljiva — svaki od ovih pojmova nosi svoju cijenu i svoju priču. Evo cjelovitog pregleda.
Zrakoplovstvo: 1,65 milijardi eura
Priča počinje 25. studenog 2021., kad je Hrvatska s Francuskom potpisala ugovor o kupnji 12 rabljenih borbenih aviona Rafale. Ukupna vrijednost ugovora iznosi 1,15 milijarde eura s procijenjenim troškovima indeksacije cijena i PDV-om. Bio je to znak da se nešto suštinski promijenilo u pristupu obrani — Hrvatska nikad nije potrošila ni blizu tog iznosa na jednu vojnu nabavu.
Rafalei su stigli i danas su u operativnoj upotrebi. Hrvatska je kroz nekoliko faza dogovorila i osigurala ukupno 12 helikoptera Black Hawk — američkih višenamjenskih vojnih helikoptera. Dio njih bio je “donacija” SAD-a, iako budimo realni ne postoje besplatne donacije u vojnim dogovorima, sve to vuče neke svoje troškove, od obnove do rezervnih dijelova.
Uz to su nabavljeni i protuzračni sustavi Mistral, dok su u tijeku pregovori o sustavu VL Mica NG s četiri baterije — protuzračne obrane srednje razine vrijedne oko 500 milijuna eura.
Kopnena vojska: 2,14 milijardi eura
Modernizacija kopnene vojske tekla je paralelno, a njezin opseg je sveobuhvatan.
Borbena vozila pješaštva Bradley — stigla su ponovno kao “donacija” SAD-a: 89 vozila donirana su Hrvatskoj, a potpisana su Pisma ponude i prihvaćanja za kompletiranje i dovođenje 62 vozila u operativno stanje. Refurbishment provodi slavonskobrodski Đuro Đaković Specijalna vozila. Do sada je obavljeno na 37 vozila, a preostala vozila isporučuju se postupno do kraja 2026.
Dronovi Bayraktar TB2 — turske bespilotne letjelice koje su bile hit na ukrajinskom ratištu — iako u međuvremenu zastrajeli jer su pronađene protumjere za njih, nabavljeni su u paketu vrijednom oko 74 milijuna dolara. Uz to su kupljeni i američki izviđački dronovi AeroVironment RQ-20 Puma.
Hrvatska je u prosincu 2025. dovršila ugovaranje nabave 44 tenka Leopard 2A8 od Njemačke, 18 samohodnih haubica Caesar MK2 i čak 420 teških terenskih kamiona TATRA T-815-7 (da, preko četiri stotine!) sve zajedno vrijednosti 1,945 milijardi eura, s isporukama od 2026. do 2030. godine. Tenkovi, haubice i kamioni financiraju se kreditima tj. zaduživanjem naše djece, dok će se sustav protudronske zaštite financirati iz proračuna Ministarstva obrane. I to u vrijeme dok rat u Ukrajini pokazuje koliko su tenkovi zastarjeli, jer ih se lako ubije malim dronom.
Posebna stavka zato je antidronski sustav SKYctrl poljske kompanije Advanced Protection Systems — vrijednosti 125 milijuna eura bez PDV-a — koji navodno štiti ključnu infrastrukturu od dronova.
HIMARS: 360 milijuna eura
Krajem prosinca 2024. potpisan je s Vladom SAD-a sporazum o isporuci osam raketnih lansera HIMARS (High Mobility Artillery Rocket System). Paket uključuje ubojna sredstva, obuku i logističku potporu, a isporuka se očekuje do kraja 2028.
Kupovina ovakvog sustava promijenila bi odnose u regiji — u regiji HIMARS nema nitko. U Europi ga, prema dostupnim informacijama, imaju samo Poljska, Rumunjska i Ukrajina, a nabavljaju ga Italija, Latvija i Estonija. HIMARS može ispaljivati rakete dometa od 70 do čak 300 kilometara — što znači da iz bilo kojeg mjesta u Hrvatskoj može dosegnuti gotovo bilo koju točku u regiji.
Tu se stvarno mora postaviti pitanje što će Hrvatskoj tako izrazito napadačko oružje? Za kakav to točno rat se država priprema?
Vojni proračun: milijardu, pa milijardu i pol, pa više
Vojni proračun eksponencijalno raste. Prema projekcijama Vlade, u naredne dvije-tri godine planirana su sljedeća ulaganja: 700 milijuna eura u 2025. godini, 750 milijuna eura u 2026. godini i 1,2 milijarde eura u 2027. godini. To je dramatičan zaokret, Hrvatska je time dostigla, a prema planovima i premašuje, NATO-ov cilj od 2 posto BDP-a za vojnu potrošnju — target koji je godinama ostajao nedostižan.
Vojni rok: 20-ak milijuna eura godišnje
Hrvatski sabor izglasao je 24. listopada 2025., sa 84 glasova za, 30 suzdržanih i 11 protiv, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrani, kojim se uvodi temeljno vojno osposobljavanje. Prošlo je 17 godina od ukidanja obveznog služenja vojnog roka — u tom razdoblju 17 generacija, odnosno približno 300.000 osoba, nije prošlo nikakvu vojnu obuku.
Obuka traje dva puna mjeseca i provodi se u vojnim centrima u Požegi, Kninu i Slunju. Ročnici primaju 2.200 eura za dva mjeseca obuke. Na temeljno vojno osposobljavanje u 2026. pozvani su muškarci — vojni obveznici rođeni 2007. godine. Pravo na prigovor savjesti postoji, ali tada slijedi civilna služba od tri do četiri mjeseca.
Domaća vojna industrija: HS Produkt, Orqa i Beretta u Obrovcu
Uz uvoz, počelo je i razvijeanje vlastite vojne industrije — nešto što Hrvatska nije imala u ozbiljnim kapacitetima od 1990-ih.
Karlovački HS Produkt već je dugo svjetski igrač — proizvodi između 400.000 i 600.000 pištolja godišnje, velikim dijelom za izvoz u SAD, a sad radi i na automatskim puškama za HV. Osječka Orqa razvila je FPV MRM-2 Interceptor dron iskušan u Ukrajini, a procjenjuje se da bi Hrvatska mogla imati kapacitet za proizvodnju do pola milijuna malih borbenih dronova godišnje. Zagrebački DOK-ING i dalje je najveći svjetski proizvođač besposadnih strojeva za razminiranje.
Slavonskobrodski Đuro Đaković sklapa Patrije, popravlja Bradleyje i sudjeluje u integraciji Leoparda, a prema nekim najavama ima i ulogu u novom projektu lakih oklopnih vozila na kojem će raditi Albanija, Kosovo i Hrvatska.
Najkonkretniji novi projekt: talijanska Beretta pregovara s hrvatskom Vladom o otvaranju tvornice streljiva u Obrovcu. Obrovac je mali dalmatinski grad koji bi, ako projekt prođe, dobio jednu od rijetkih novih obrambenih tvornica u jugoistočnoj Europi.
Što nas čeka: korvete i još Leoparda
Planovi sežu i dalje od onoga što je već ugovoreno. U dokumentima i najavama spominju se dvije NATO korvete duljine 127 metara i težine 4.000 tona — projekt koji bi bio i vojni i industrijski, jer bi se gradile u hrvatskim brodogradilištima. Osim toga, razmatraju se dodatne haubice Caesar i eventualno proširenje HIMARS paketa s osam na šesnaest lansera.
Ukupna računica: 7+ milijardi eura u 3 godine
Zbrojimo sve: Rafale + PZO: 1,65 mlrd eura. Leopard + Caesar + Tatra + antidronski + Bayraktar: 2,14 mlrd eura. HIMARS: 0,36 mlrd eura. Ostalo (helikopteri, manji sustavi): ~0,3 mlrd eura. Trogodišnji vojni proračun: 2,65 mlrd eura.
Ukupno: konzervativno oko 7 milijardi eura do 2030. Za te novce moglo se:
- Moglo se podići svaku od 1,2 milijuna mirovina za 120 eura — na punih 48 mjeseci, dakle četiri pune godine
- ILI potpuno besplatno napraviti svaki vrtić, svaku školu i svaku bolnicu koja danas u Hrvatskoj čeka obnovu
- ILI sagraditi cijeli grad od 50.000 stanova po cijeni 140.000 eura i riješiti stambenu krizu za cijelu jednu generaciju
Očito je oružje prioritet vladajućih elita, ne samo u Hrvatskoj nego u cijeloj Europi, i očito je da nas pripremaju za novi, veliki rat. Ovo je nažalost scenarij koji se ponovio stotinama puta u povijesti, a znamo kako završava. A većina šuti i pušta da nas vode kao janje na klanje.
Ostavite komentar