Sloboda govora: Riječanin policajce na Facebooku nazvao klošarima – sad mora na sud

Sloboda govora u Hrvatskoj formalno je zajamčena. Članak 38. Ustava kaže da je sloboda mišljenja i izražavanja misli zajamčena i da se ona obuhvaća slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopćavanja. Na papiru, dakle, sve u redu. Problem je što negdje između tog ustavnog jamstva i svakodnevne stvarnosti postoji jedan zakon koji se aktivira u neočekivanim trenucima — i koji je posljednjih godina bio korišten za procesuiranje građana zbog jedne jedine Facebook objave.

Radi se o članku 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji zabranjuje “omalovažavanje ili vrijeđanje državnog organa ili službene osobe u obavljanju službene dužnosti.” Propisana kazna je između 700 i 4.000 eura, ili do 30 dana zatvora. Zakon je sam po sebi razumljiv u načelu — nema smisla dopustiti da se na primjer javno prijeti policajcima dok hapse nekoga. No u praksi se primjenjuje i na situacije koje su obično izražavanje nezadovoljstva prema državnoj instituciji.

Rijeka, 2026: “Klošari još nose kratke rukave”

Pred nekoliko dana javnost je doznala za novi slučaj koji savršeno ilustrira tu granicu. Jedan riječki portal na Facebooku je objavio članak o policijskoj kontroli zimske opreme na cestama, uz fotografiju policajaca na nadzoru prometa. Ispod posta na Facebooku, 47-godišnji Riječanin ostavio je komentar: “…Klošari… još nose kratke rukave, a kažnjavaju ljude…”

Policijska uprava primorsko-goranska podnijela je optužni prijedlog. Slučaj je spornim komentarom i prijavom u studenom 2023. krenuo, a sudski epilog dolazi gotovo tri godine kasnije — Općinski sud u Rijeci zakazao je glavnu raspravu za 28. srpnja 2026. na Prekršajnom odjelu. Policija predlaže da ga sud proglasi krivim i izrekne mu novčanu kaznu od 700 eura.

Policija u optužnom prijedlogu posebno ističe da je komentar bio javno dostupan i da ga je pročitao i komentirao veći broj građana — što je, u logici zakona, otegotna okolnost. Što točno komentar čini “omalovažavajućim” i je li “klošari” uvreda ili slikovit opis policajaca koji u studenom rade bez zimske opreme dok kažnjavaju vozače, to će odlučiti sud 28. srpnja. Riječanin je pozvan da osobno pristupi raspravi, uz upozorenje da u suprotnom može biti izdan dovedbeni nalog.

Čakovec, 2025: “Između Gardinovca i Dekanovca klokani”

Ovo nije jedini takav primjer. U studenom 2025. lokalni mediji su prenijeli gotovo identičnan slučaju iz Međimurja. U rujnu 2025. jedan 23-godišnji mladić objavio je u Facebook grupi “Policija zaustavlja (Međimurje – Čakovec – okolica)” kratku poruku: “između Gardinovca i Dekanovca klokani.” Policajci koji su na toj lokaciji obavljali kontrolu prometa osjetili su se omalovaženo i uvrijeđeno te su ga prijavili.

Slučaj je završio pred Općinskim sudom u Čakovcu. Mladić je na sudu rekao da je bila zezancija, da mu nije bila namjera nikoga poniziti, i da su takve šale uobičajene u njegovu društvu. Rekao je i da se bori s malim primanjima, pomaže roditeljima i da mu je majka bolesna. Sud ga je proglasio krivim. Kažnjen je sa 350 eura, uz dodatnih 30 eura troška postupka. Sutkinja je u obrazloženju presude navela da su “opisane riječi okarakterizirane kao riječi kojima se negira vrijednost koju imaju službene osobe, dakle uvredljive su ili omalovažavajuće.”

Što zakon kaže, a što znači u praksi

Pravni okvir ovdje nije sporan u smislu da zakon ne postoji ili da se ne primjenjuje. Problem je u tome što je formulacija članka 17. dovoljno široka da pokriva sve — od stvarnih prijetnji policajcima do ironičnih naziva u Facebook komentarima. “Omalovažavanje” je pravni pojam koji u teoriji može pokriti gotovo svako negativno izražavanje prema instituciji ili njezinom predstavniku.

U demokratskim sustavima uobičajeno je da su državne institucije i njihovi predstavnici izloženi širem spektru kritike od privatnih osoba — upravo zato što su nositelji javne vlasti. U SAD-u, primjerice, sudska praksa vuče korijene iz presude New York Times v. Sullivan iz 1964., prema kojoj su javne osobe i institucije dužne tolerirati čak i netočne kritike sve dok nisu izrečene s “predumišljenom zlobom.” U Njemačkoj i Austriji postoje slični zakoni koji zabranjuju vrijeđanje službenih osoba, ali sudska praksa ih primjenjuje restriktivno, rezervirajući ih uglavnom za slučajeve koji uključuju ozbiljne, osobno usmjerene uvrede, a ne ono što se u kolokvijalnom govoru naziva “šalama.”

Hrvatska se u međunarodnim indeksima slobode tiska i slobode govora u posljednjih nekoliko godina uglavnom nalazi negdje u sredini europske ljestvice, ne na dnu, ali ni u gornjem dijelu. Reporters Without Borders u svom indeksu slobode tiska za 2025. godinu svrstava Hrvatsku na 34. mjesto od 180 zemalja, što je solidna pozicija, ali uz napomenu o pritiscima na novinare koji kritiziraju vladajuće strukture i o nedostatnoj transparentnosti vlasničkih struktura medija.

Kad sustav postane previše osjetljiv

Ono što ove slučajeve čini problematičnima nije namjera zakona — zaštita policajaca od zastrašivanja i prijetnji ima smisla. Problematično je nešto drugo: to što sustav procesuira slučajeve koji se na svaku normalnu mjeru ne čine kao ugroza ili prijetnja, nego kao izraz frustracije prema instituciji. A ta frustracija nije uvijek neutemeljena. Policija, kao i svaka druga javna institucija, ne zaslužuje imunitet od kritike samo zato što ima zakonski alat kojim može kazniti one koji ju kritiziraju.

Činjenica da je policija prijavila mladića zbog riječi “klokan” u grupi namijenjoj upravo obavještavanju o policijskim kontrolama — dakle u kontekstu gdje su kritika i humor prema instituciji implicitno dio razloga zbog kojeg ta Facebook grupa postoji — govori o određenoj institucionalnoj tankoćutnosti koja nije u skladu s duhom otvorenog demokratskog društva. Sutkinja koja je u obrazloženju presude docirala o tome koliko je “klokan” strašna uvreda, a ne benigna životinjska metafora, dodatno ilustrira tu neravnotežu.

Sloboda govora nije samo pravo koje postoji dok govorimo ono što vlasti prihvaćaju. Ona se mjeri točno u onim trenucima kad netko kaže nešto što nekome nije drago. Klokan i klošar možda nisu lijepe riječi. Ali 380 ili 700 eura kazne za Facebook komentar u 2026. godini postavlja pitanje – imamo li uopće slobodu govora u Hrvatskoj?