U subotu na predizbornom skupu u Perryju u saveznoj državi Georgia Donald Trump je pred gomilom pristaša izjavio: “Danska je bila super, dali su nam Grenland. Znate li to?” Potom je dodao da se to “jedva pokriva u medijima” i zaključio s ponosom: “Oboje? Uzeli smo oboje!” — misleći na Grenland i Venezuelu.
Pa, nije baš skroz točno, ali djelomično jest. Danska nije predala suverenitet nad Grenlandom. Ali ono što Trump slavi — jest sporazum koji daje Sjedinjenim Državama nešto što nisu imale od Hladnog rata: neograničenu vojnu prisutnost na strateškom arktičkom otoku, s pravom izgradnje novih baza i bez datuma isteka.
Što je stvarno potpisano
Trostrani obrambeni sporazum između SAD-a, Danske i Grenlanda potpisan je 22. rujna 2026. na marginama Opće skupštine UN-a u New Yorku. Tekst sporazuma objavile su sve tri vlade, ali medijska pažnja bila je kratka — glavne vijesti tog tjedna vrtjele su se oko Trumpovog govora na podiju UN-a, a ne oko dokumenata koji su tiho potpisani između njegova govora i večere.
Sporazum predviđa konkretno: modernizaciju i proširenje baze Pituffik na sjeverozapadu Grenlanda, gdje danas stoji oko 200 američkih vojnika. Pored toga, SAD može otvoriti dvije nove obrambene zone — u Narsarsuaqu na jugu i Mestersvigu na istoku — uz pravo osnivanja “dodatnih obrambenih zona” drugdje na otoku. Trump je u New Yorku odmah rekao da će izgradnja “dviju vrlo velikih vojnih baza” početi odmah. Američki zrakoplovi smiju letjeti iznad cijelog Grenlanda i slijetati gdje god požele, uključujući teritorijalne vode, a SAD dobiva i — podmorski pristup.
Sporazum nema datum isteka.
Što Danska i Grenland dobivaju
Na papiru — suverenitet. Sporazum eksplicitno kaže da ne-NATO države ne mogu osnivati vojne instalacije ni trajnu vojnu prisutnost na Grenlandu bez jednoglasnog odobrenja sve tri strane. Ulagači iz zemalja izvan NATO-a i EU-a isključeni su iz “osjetljivih sektora”. Ako Grenland jednog dana postane neovisan na referendumu, sporazum ostaje na snazi — Grenland preuzima danske obveze i ostaje u NATO-u.
Danska premijerka Mette Frederiksen nazvala je sporazum onim koji “može trajati zauvijek”. Grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen rekao je da je to “pobjeda za sve tri strane” i naglasio da je ovo prvi obvezujući međunarodni sporazum koji je Grenland potpisao kao zasebna strana — što je, u grenlandskoj optici, korak prema kakvom-takvom međunarodnom subjektivitetu.
Dopisnica Al Jazeere primijetila je nešto što Frederiksen i Nielsen nisu rekli naglas: Washington je ovim sporazumom dobio praktički sve što je tražio.
Zašto Arktik, zašto sada
Grenland nije samo led i tišina. Između Grenlanda i Islanda prolazi GIUK tjesnac — Greenland-Iceland-UK gap — koji je tijekom Hladnog rata bio najvažnija podmorska barijera između Atlantika i sovjetske flote. Nakon što je taj barijer desetljećima bio sekundarno pitanje, Rusija je 2010-ih počela obnavljati svoju arktičku vojnu infrastrukturu. Kina je u međuvremenu proglasila sebe “bliskoarktičkom državom” i počela nuditi investicije grenlandskim rudnicima i lukama.
Sporazum eksplicitno zabranjuje Kini i Rusiji vojnu prisutnost. Trump je u rujnu rekao da SAD treba Grenland kako bi “odvratilo Rusiju i Kinu”. Pituffik Space Base — nekadašnja Thule Air Base — već sada je ključna postaja američkog sustava ranog upozorenja na balističke projektile. Proširenje će je, prema najavama, integrirati u Trumpov projekt “Golden Dome”, američki proturaketni štit nad sjevernoameričkim kontinentom.
Tajnost koje nije bilo — ali ni transparentnosti
Sporazum nije bio tajan u formalnom smislu. Tekst je objavljen. Vlade su dale izjave. No između potpisa 22. rujna i Trumpove izjave 24. listopada prošao je cijeli mjesec, a tema nije izazvala gotovo nikakvu raspravu u europskim parlamentima ni u komentatorskim emisijama.
Tiho je potpisan dokument koji daje američkoj vojsci pristup otoku bogatom resursima, na strateški najosjetljivijoj točki između dva oceana — bez datuma isteka, s mogućnošću širenja na “additional defence areas” i s klauzulom koja preživljava čak i eventualno grenlandsko osamostaljenje.
Danska je to nazvala pobjedom. Grenland je to nazvao korakom prema naprijed. Trump je to nazvao nekretninsskim poslom stoljeća. Smatrate li Trumpa ludim ili ne, u ovoj priči dobio je sve što je htio.
Ostavite komentar