Ekonomsko samoubojstvo Finske zanimljiva je tema jer pokazuje proces koji se trenutno odvija u cijeloj Europi. Finska je možda samo najbolji primjer.
Finci i Rusi povijesno se mrze. Zimski rat 1939.-40., kad je Sovjetski Savez napao Finsku. Nastavni rat koji je uslijedio, kad su Finci, na očaj saveznika, ratovali uz bok nacističke Njemačke kako bi vratili izgubljena područja. Stotine tisuća finskih vojnika borilo se rame uz rame s Hitlerovim trupama na Istočnom frontu.
Ta trauma nije nestala. Generacije Finaca odrasle su s jednom lekcijom utisnutom u kosti: Rusija je opasna, Rusija je nepredvidljiva i od Rusije treba biti na sigurnoj udaljenosti.
Pa ipak, kroz cijeli Hladni rat i dugo nakon njega, Finska je živjela od pragmatizma. Nije bila u NATO-u, nije provocirala Moskvu i — evo ključnog detalja — kupovala je jeftinu rusku energiju, otprilike trećinu ukupnih potreba. Ekonomija je radila. Bila je devet godina zaredom proglašavana najsretnijom zemljom na svijetu.
A onda je 2022. Rusija napala Ukrajinu.
Ulazak u NATO i cijena odluke
U travnju 2023. Finska je postala punopravna članica NATO-a, prekinuvši desetljećima čuvanu vojnu neutralnost. Pridružila se sankcijama, zatvorila granicu za ruske turiste, prekinula energetsku suradnju. Emocionalna odluka ali gledano ekonomski — brutalno skupo.
Javni dug skočio je na 90,3 posto BDP-a. Prije pandemije iznosio je oko 65 posto. Finski pokazatelji zaduženosti i deficita najlošiji su od 1990-ih, kada su slom banaka i raspad Sovjetskog Saveza, tada važnog izvoznog partnera, bacili zemlju u tešku krizu. Proračunski deficit za 2026. procjenjuje se na 4,2 posto BDP-a — iznad granice od tri posto koju propisuje EU, pa je Bruxelles već pokrenuo postupak i dao Finskoj rok do kraja 2028. da se sredi.
Rast BDP-a, koji je 2021. iznosio snažnih 2,7 posto, pao je gotovo na nulu. MMF projicira da bi omjer duga mogao do kraja desetljeća dosegnuti čak 95 posto BDP-a.
Skupo oružje, skupi plin
Problem je dvostruk ali jednostavan za razumjeti.
Finska je već prije rata naručila 64 borbena zrakoplova F-35A od SAD-a za oko 8,4 milijarde eura. Kako je rat u Ukrajini trajao, vojni proračun porastao je s 4,5 na više od osam milijardi dolara godišnje. A u travnju ove godine vlada je najavila daljnje povećanje vojnih izdataka na 3,2 posto BDP-a, s ciljem dostizanja NATO-ovog standarda od 3,5 posto. Sve je to skupo, i sve to troši novac koji je nekad ostajao za socijalnu državu, zdravstvo i mirovine.
S druge strane, jeftini ruski plin je gotov. Helsinki se 2022 odrekao ruskog plina kojeg je uvozio preko plinovoda Imatra koji je bio kratki transport preko ruske granice. Finska je odbila plaćati taj plin u rubljima i umjesto toga odlučila se kupovati skuplji plin iz Estonije – koji dolazi brodovima na njihove plinske terminale. Radi se uglavnom o američkom i norveškom plinu.
Rezovi koji dolaze
Pred Finskom je najstroži proračun u zadnjih nekoliko godina. Uoči predstojećih izbora rasprava se više ne vrti oko toga hoće li se rezati — nego oko toga što će biti odrezano: zdravstvo, socijalne naknade ili mirovine.
Vlada premijera Orpoa za cilj je postavila uštedu od oko devet milijardi eura u tekućem mandatu. No ekonomisti upozoravaju da će tko god sljedeći put pobijedi morati ići još dublje — procjene govore o potrebnih osam do jedanaest milijardi eura. Nacrt proračuna za 2027. i dalje predviđa financijsku rupu od 12,4 milijarde eura.
Stopa nezaposlenosti u Finskoj iznosi 10,3 posto — više nego u bilo kojoj drugoj državi EU-a, uključujući Španjolsku. Nezaposlenost mladih dostigla je 23,3 posto, nasuprot europskom prosjeku od 15,4 posto. Više od četvrtine ukupnog stanovništva zaposleno je u javnom sektoru, što znači da su najavljeni rezovi direktna prijetnja domaćoj potrošnji i ukupnom rastu.
Samo u pograničnim regijama (s Rusijom) bankrotiralo je više od 315 tvrtki od travnja 2025.
Najsretnija zemlja na svijetu
Unatoč svemu, tržišta su zasad strpljiva. Rejting agencije Finsku i dalje smatraju sigurnim ulaganjem, a S&P je samo izglede postavio na “negativne”, bez snižavanja samog rejtinga. Izvozni sektor radi dobro, a neki ekonomisti vjeruju da bi upravo on mogao izvući zemlju iz recesije.
No to vrijedi samo dok ne dođe sljedeći šok — trajno visoke cijene nafte, nova ruska eskalacija ili dužnička kriza u eurozoni. A sve troje istovremeno nije scenarij koji se može isključiti.
Iduće bi se godine Finska mogla deseti put zaredom proglasiti najsretnijom zemljom na svijetu. Uglavnom zbog očuvanosti prirode, dobre infrastrukture i niske korupcije. Ali koliko će dugo taj osmijeh potrajati kad stigne račun — teško je predvidjeti. Ono što je sigurno jest da su Finci platili i plaćaju cijenu odluka koje je njihova vlada donijela iz potpuno iracionalnih razloga.
Ostavite komentar