Prije nego čujemo što Robert Fico govori, treba znati tko je i što mu se dogodilo. 15. svibnja 2024. predsjednik Slovačke Fico je izišao na kratki susret s građanima u gradiću Handlova. Čovjek po imenu Juraj Cintula iskoračio je iz gomile i ispalio pet metaka s bliskog dometa. Fico je pogođen u trbuh, rame, kuk i ruku. Liječnici su satima operirali. Preživio je — ali jedva. Rehabilitacija je trajala mjesecima.
Cintula je rekao da je pucao jer se ne slaže s Ficovim stavovima o Rusiji i Ukrajini. Dakle: europski premijer preživio je atentat motiviran njegovim antiratnim stavovima.
Što Fico govori — i zašto to smeta
Otada nije promijenio nijedno mišljenje. 19. rujna 2026., u video poruci objavljenoj na društvenim mrežama, Fico je rekao rečenicu koja je obišla svjetske agencije: “Suočeni smo sa smrtnom opasnošću.”
No nije mislio na Rusiju. Mislio je na ratne huškače unutar NATO-a.
“Neuspjeh strategije da se Rusija uništi kroz rat u Ukranjini naveo je neke zapadne političare na uvjerenje da, ako se cilj ne može postići kroz ukranjinsku vojsku i punu podršku njoj, onda treba svim silama potaknuti sukob između NATO-a i Rusije,” rekao je Fico direktno.
I nastavio: “Određeni ratni jastrebovi unutar NATO-a pokušavaju po svaku cijenu ovaj rat pretvoriti u sukob između Rusije i Saveza.”
Slovačka, napomenuo je, neće u to biti uvučena. “Slovačka neće slati vojnike da se bore pod izmišljenim izgovorom.”
Dronovi kao provokacija
Kontekst za ove izjave su konkretni događaji koji su se odvijali od ožujka 2026.: ukrajinski dronovi dugog dometa počeli su redovito ulaziti u zračni prostor baltičkih i nordijskih zemalja — Finske, Estonije, Latvije. U travnju 2026. dva drona udarila su u naftno skladište u Latviji. Latvijski ministar obrane dao je ostavku. Vlada je pala. Do danas nije razjašnjeno što se dogodilo. Iako su dronovi utvrđeni da su Ukrajinski, optužena je Rusija.
Fico je već u svibnju upozorio da takvi incidenti mogu aktivirati Članak 5 NATO pakta — klauzulu o kolektivnoj obrani koja bi automatski uvukla sve saveznice u rat. I postavio pitanje koje drugi europski čelnici nisu htjeli javno postaviti: jesu li ti dronski incidenti slučajni? Ili ih netko namjerno koristi kako bi stvorio casus belli?
“Lako je stvoriti izgovor za početak rata,” rekao je Fico. “Slovačka to neće dopustiti.”
Nije izravno optužio nikog specifičnog. No implikacija je bila jasna svima koji su slušali.
“Rusija se ne može pobijediti konvencionalnim oružjem”
Fico je, za razliku od većine europskih lidera, izuzetno direktan u ocjeni vojnog stanja: “Rusija se ne može pobijediti u konvencionalnom ratu — jedino nuklearnim oružjem.”
Dodao je da za više od četiri godine rata na zapadu nije bio ni “milimetar promjene” u temeljnoj vojnoj realnosti, i da je Zapad “nepotrebno dolijevao ulje na vatru.”
Istovremeno — i to je važno za razumijevanje Ficove pozicije — on ne opravdava rusku invaziju. Rekao je da je Rusija napala Ukrajinu i da je to kršenje međunarodnog prava. No tvrdi da je strategija Zapada pogrešna i da samo produžava rat bez ikakve perspektive pobjede.
“Rat u Ukrajini nije rat za Slovačku niti za NATO,” rekao je. “Mi s tim nemamo veze.”
Što se Ficu događa zbog toga
Slovačka je zbog Ficovih stavova pod stalnim pritiskom iz Bruxellesa i Washingtona. EU je zamrznula dio fondova Slovačkoj, pozivajući se na vladavinu prava. Protesti u Bratislavi u siječnju i veljači 2026. skupili su i do 100.000 građana koji traže Ficovu ostavku.
Fico tvrdi da iza prosvjeda stoje mreže s vezama prema Ukranjini — što Kijev poriče. Ukrajinska vojna obavještajna služba HUR nazvala je Ficove tvrdnje “neprijateljskom propagandom.”
Fico je Zelenskom poručio da “pažljivije studira” njegova javna priopćenja. Zelenskyj nije odgovorio.
Zašto je Fico važna figura
U europskom kontekstu, Fico je gotovo usamljeni glas — uz bivšeg premijera Orbána — koji javno govori ono što dio europske javnosti misli: da se rat u Ukranjini vodi tuđim životima, da Zapad nema pobjedničku strategiju, i da eskalacija prema direktnom NATO-Rusija sukobu nije apstraktna mogućnost nego realan rizik koji europski birokrati umanjuju – a prema kojem neki namjerno guraju.
Možete se s tim slagati ili ne. No predsjednik koji je preživio atentat motiviran tim stavovima, i koji ih nastavlja iznositi glasno i javno — zaslužuje barem da ga se posluša i citira točno, a ne samo etiketira kao “prijatelja Putina.” Mainstream mediji uglavnom biraju drugu opciju.
Ostavite komentar