Rimski satiričar Juvenal u prvom i drugom stoljeću naše ere opisao je jednom rečenicom kako se drži narod pod kontrolom: panem et circenses — kruh i igre. Dok se osigurava hrana i zabava, masa ne postavlja neugodna pitanja. Dok traje gladijatorska arena, ne priča se o korupciji, o praznoj blagajni ni o tome tko zapravo donosi odluke. Formula je bila toliko učinkovita da su rimski carevi godinama ulagali u izgradnju amfiteatara i organizaciju spektakla s jednom jedinom svrhom: zadovoljnim trbuhom i punim gledalištem garantirate si mir na ulicama.
Rimski koloseum je otvoren 80. godine naše ere i primao je do 80.000 gledatelja. Gradilo se punih deset godina. Nije bio jedini — Circus Maximus, koji je prethodio Koloseumu, mogao je primiti čak 250.000 gledalaca. Amfiteatri su nicali po cijelom Carstvu, od Britanije do Sirije. Ne zato što je to bio ekonomski racionalan potez. Nego zato što je politički bio neophodan.
Prošlo je gotovo dvije tisuće godina. Formula se nije promijenila.
Što se gradi u Hrvatskoj — pregled s cjenovnikom
Hrvatska je zemlja s četiri milijuna stanovnika, ligom koja redovito puni tek djelić kapaciteta postojećih stadiona i reprezentacijom koja se kvalificirala na Svjetsko i Europsko prvenstvo zahvaljujući igračima koji su karijere izgradili u inozemstvu. I upravo ta zemlja, u ovom trenutku, gradi ili planira graditi više novih stadiona nego ikada u svojoj povijesti.
Kranjčevićeva, Zagreb — 44 milijuna eura
Rekonstrukcija stadiona u Kranjčevićevoj ulici u tijeku je od proljeća 2025. Izvođač radova je austrijski Strabag, izabran kao najpovoljniji ponuđač. Ukupna vrijednost projekta s PDV-om iznosi 44 milijuna eura i u potpunosti se financira iz gradskog proračuna. Kapacitet se proširuje s 5.350 na 11.163 sjedećih mjesta, a završetak je planiran do kraja 2026. godine. Stadion će privremeno biti dom Dinama dok se ne dovrši novi Maksimir.
Novi Maksimir, Zagreb — 175 milijuna eura
Ovo je kapitalac. Premijer Plenković i gradonačelnik Tomašević potpisali su u veljači 2025. sporazum o gradnji novog stadiona u Maksimiru. Procijenjeni trošak iznosi 175 milijuna eura, a financirat će ga Grad Zagreb i Vlada RH u omjeru 50-50. Kapacitet novog stadiona bit će 35.000 mjesta, uz garažu i sportske sadržaje. Završetak se planira do kraja 2028. ili početka 2029. Plenković je tada rekao: “Stadioni su simbol velikih gradova.” Gotovo poetski.
Poljud, Split — 27 do 205 milijuna eura, ovisno o varijanti
Studija izvodljivosti predstavljena u ožujku 2026. ponudila je četiri moguće varijante za budućnost splitskog stadiona: od sanacije postojećeg Poljuda za 82 milijuna eura, do izgradnje potpuno novog stadiona kapaciteta 40.000 mjesta za oko 205 milijuna eura. Istovremeno, Vlada je za sanaciju Poljuda iz državnog proračuna već osigurala 27,4 milijuna eura u dvije godine. Koja će se opcija realizirati, još nije odlučeno — ali novac kreće.
Arena Bjelovar — 11,4 do 13 milijuna eura
Grad Bjelovar dobio je u prosincu 2025. građevinsku dozvolu za novi stadion kapaciteta 5.000 mjesta. U ožujku 2026. otvorene su ponude: najniža je iznosila 11,4 milijuna eura, ispod procijenjene vrijednosti od 13 milijuna. Gradnja bi trebala početi tijekom ljeta 2026., a završiti do srpnja 2027. Stadion je namijenjen NK Mladost Ždralovi, trećeligašu koji se nada prodoru u HNL. Gradonačelnik Hrebak pritom je najavio da će Grad Bjelovar ukupno uložiti više od 100 milijuna eura u sportsku infrastrukturu.
Stadion kraj Save, Slavonski Brod — oko 15 milijuna eura ukupno
Slavonski Brod gradi novi stadion fazno još od 2019. godine. Do sad je uloženo oko 7,3 milijuna eura u istočnu tribinu, pomoćna igrališta i prateće sadržaje — sve iz gradskog proračuna, bez kredita i bez sufinanciranja HNS-a ili Vlade RH. U listopadu 2024. potpisan je ugovor za izgradnju zapadnog dijela južne tribine u vrijednosti od 3,18 milijuna eura s rokom od 12 mjeseci, no taj rok nije ispoštovan pa radovi još traju. Kad bude dovršena, južna tribina imat će 2.196 mjesta, a ukupni planirani kapacitet buduće arene iznosi 10.000 mjesta — za klub NK Marsonia koji igra u Prvoj NL, drugom rangu hrvatske lige.
Stadion NK Opatija — 4,5 milijuna eura
U studenom 2024. Grad Opatija potpisao je ugovor o rekonstrukciji stadiona NK Opatija u vrijednosti od 4.497.368 eura s izvođačem GP Krk. Rok izvođenja radova je 11 mjeseci, a projekt obuhvaća izgradnju tribina za domaće i gostujuće navijače, uređenje glavnog i pomoćnog terena te pratećih sadržaja prema licencnim uvjetima HNS-a za Prvu ligu. NK Opatija, jedan od najstarijih klubova u Hrvatskoj osnovan još 1911., trenutno igra upravo u tom drugom rangu.
HNS kamp, Velika Gorica — 45 milijuna eura
Ovo je posebna kategorija — ne stadion za klub, nego nacionalni trening kamp za sve reprezentativne selekcije. Radovi su svečano počeli 11. travnja 2025. u prisustvu premijera Plenkovića, koji je tom prigodom naglasio da Vlada za sport izdvaja gotovo 168 milijuna eura. Ukupna vrijednost kampa iznosi 45 milijuna eura, od čega Vlada sufinancira 15 milijuna. Kamp se gradi na 92.000 četvornih metara državnog zemljišta koje je Vlada besplatno ustupila HNS-u, a čija je procijenjena vrijednost 4,2 milijuna eura. Projekt uključuje četiri terena, poslovnu zgradu s akademijom i smještajni kapacitet za reprezentativce.
Opus Arena, Osijek — 65 milijuna eura (dovršena 2023.)
Opus Arena otvorena je 1. srpnja 2023. nakon gotovo pet godina gradnje. Kapacitet iznosi 13.005 mjesta, a konačna cijena projekta bila je 65 milijuna eura — gotovo dvostruko od prvotno planiranih 35 milijuna. Financiranje je dominantno došlo iz Mađarske, putem vlasničke strukture kluba. Opus Arena jedini je potpuno natkriveni stadion u Hrvatskoj i po europskim standardima moderan objekt — ali i plastičan primjer kako stadionske investicije u pravilu premaše planirani budžet, i to značajno.
Kantrida, Rijeka — procjena 100+ milijuna eura (projekt u pripremi)
I za kraj, možda najatraktivniji projekt od svih — obnova legendarnog stadiona Kantrida u Rijeci, jedinstvenog sportskog objekta u Europi koji leži uklesan u kamenolom neposredno uz more. Kantrida je napuštena još 2014. godine kad je HNK Rijeka prešla na Rujevicu, a od tada uglavnom propada pod upravom grada, i koriste je manji klubovi.
U prosincu 2023. predstavljen je prvi projektni koncept od strane predsjednika kluba Damira Miškovića i njegovih partnera. Projekt koji su predstavili nije samo rekonstrukcija stadiona — ako se realizira — Rijeci donosi i stadion i hotel i tri najviša nebodera u Hrvatskoj na lokaciji uz samo more. Upravo ti neboderi poseban su problem za lokalno stanovništvo, pa je moguće da će krajnji projekt biti značajno izmijenjen.
Zbroj koji raste
Zbrojimo sve potvrđene projekte: Kranjčevićeva 44 milijuna eura, novi Maksimir 175 milijuna, Poljud minimalno 80 milijuna (potencijalno do 205 milijuna), Arena Bjelovar 11-13 milijuna, Slavonski Brod oko 15 milijuna, Opatija 4,5 milijuna, HNS kamp Velika Gorica 45 milijuna, Osijek Opus Arena (dovršena) 65 milijuna i Riječka Kantrida. To je konzervativno oko 550 milijuna eura, a s ambicioznijom splitskom varijantom prelazi 700 milijuna. I to bez projekata koji su u najranijim fazama razmatranja, a koji se redovito pojavljuju u medijima.
Tko plaća i tko puni tribine
Ovo je pitanje na koje se rijetko direktno odgovara.
Svi projekti financiraju se uglavnom iz javnih izvora — gradskih proračuna, državnog proračuna ili kombinacijom obaju. Privatnog novca u ovim projektima gotovo nema, uz izuzetak Rijeke i donekla Dinama, a tamo gdje jest, investicijski troškovi uglavnom ostaju na javnoj strani. Porezni obveznik plaća stadion, a klub njime upravlja i ubire prihode od utakmica, koncerata i komercijalnog prostora.
Drugi problem: tko puni te stadione? HNL redovito ima prosječne posjete koje su daleko ispod kapaciteta postojećih terena. Dinamo na Maksimiru, koji prima 35.000 gledatelja, u prosjeku puni tek dio kapaciteta na ligaškim utakmicama. Hajduk na Poljudu prolazi bolje, ali ni tamo nije svaka utakmica rasprodana. Bjelovar gradi stadion za 5.000 mjesta za klub koji igra u trećoj ligi.
Argument koji se uvijek čuje jest da će novi, moderni stadioni privući više gledatelja. I to je dijelom točno — Dinamo na Maksimiru u Ligi prvaka bio bi sasvim drugačiji prizor nego Dinamo u polupraznom starom Maksimiru. Ali taj argument vrijedi za Dinamo i možda za Hajduk. Za klub koji tek pokušava doći do HNL-a, 5.000-mjestni stadion od trinaest milijuna eura otvara pitanje povrata investicije koje nitko glasno ne postavlja.
Rimska formula u modernom izdanju
Nije ovo hrvatska posebnost. Gradnja stadiona kao politički čin prisutna je svuda — od Katara koji je za Svjetsko prvenstvo potrošio više od 200 milijardi dolara, do Rusije i Brazila koji su za svoja SP-a izgradili stadione koji danas zjape prazninom. Formula je globalna: veliki javni projekti vidljivi su, impozantni, sječe se vrpca s ceremonijama i fotografijama.
Razlika između rimske arene i modernog stadiona je estetska, ne suštinska. I jedno i drugo je skupo, i jedno i drugo financira se iz zajedničke blagajne, i jedno i drugo proizvodi oduševljenje na dan otvorenja i godinama poslije troškova održavanja koje pokriva isti porezni obveznik koji je i gradio. I tada kao i danas postoji nešto duboko primamljivo u logici vlasti koja kaže: dajmo narodu nešto na što će biti ponosni, nešto veliko i vidljivo, nešto o čemu će se pričati.
Kako je rekao Plenković: “Stadioni su simbol velikih gradova.” Juvenal bi prepoznao retoriku.
Pitanje koje ostaje jest jednostavno: u trenutku kad hrvatska zdravstvena i obrazovna infrastruktura bilježi kronično nedovoljno financiranje, kad proračunski manjkovi rastu, kad demografija bez presedana prazni gradove — je li pola milijarde eura u stadionima od 2025. do 2030. panem et circenses, ili je to zaista investicija u budućnost? Na to pitanje tribine ne odgovaraju. Odgovaraju birači — ali samo svakih četiri godine, i najčešće ne na ovoj temi.
Ostavite komentar