Prema podacima ACLED-a i UCDP-a — dviju vodećih akademskih baza koje prate oružane sukobe — trenutno na planeti tinja ili aktivno gori između 26 i 30 oružanih sukoba s više od 100 žrtava godišnje. Onih s više od 1.000 smrtnih slučajeva godišnje — što je prag koji akademska zajednica koristi za definiciju “rata” — ima 13 do 15. Procijenjeni ukupni broj poginulih u svim aktivnim sukobima: više od 626.000. Raseljenih: više od 40 milijuna.
Svaki dan, prema ACLED podacima, između 200 i 400 ljudi pogine u nekom oružanom sukobu negdje na planeti. Ne u jednom ratu — u dvadesetak njih odjednom, paralelno, tiho. Evo ih.
EUROPA
Rusija — Ukrajina (od veljače 2022.) Rat kojeg nije potrebno posebno navoditi s obzirom da nam ga mediji svaki dan guraju niz grlo. Najsmrtonosniji aktivni sukob na planetu prema broju vojnih smrti — procjene govore o više od 350.000 poginulih s obje strane. Više od 6 milijuna Ukranjinaca raseljeno izvan granica, još toliko interno. Primirje nije na vidiku.
BLISKI ISTOK
Gaza / Palestina — Izrael (od listopada 2023.) Prema podacima UN-a i Hamas-ovih zdravstvenih tijela — koja su jedini izvor jer Izrael ne dopušta neovisno izvješćivanje — poginulo je između 60.000 i 76.000 Palestinaca od listopada 2023. Gotovo cijela Gaza je razrušena a prema podacima UN-a izvršen je najveći genocid u zadnjih 50 godina.
Libanon — Izrael / Hezbolah (od listopada 2024., eskaliralo ožujak 2026.) Rat koji mainstream mediji pokrivaju selektivno i koji uključuje nešto što nema presedana u modernoj Europi ili na Bliskom Istoku: sustavno dinamitiranje cijelih sela. Izraelski ministar obrane Israel Katz službeno je naredio “uništenje svih kuća u libanskim pograničnim selima — po modelu Rafe i Beit Hanouna u Gazi.” Satelitske snimke organizacije Bellingcat iz svibnja 2026. pokazuju da je 46 od 54 mjesta unutar izraelske “žute linije” u južnom Libanonu teško oštećeno ili potpuno sravnjeno sa zemljom. Operacija se zove “Silver Plow.” New York Times i Guardian analizirali su droneske snimke IDF-a koje pokazuju kontrolirane eksplozije — cijeli blokovi kuća dižu se u zrak u nizu. Formalni prekid vatre proglašen je u travnju 2026., ali demoliranje se nastavilo i nakon njega. Više od milijun Libanonaca raseljeno.
Iran — Izrael — SAD (veljača–travanj 2026.) Kratki ali intenzivan sukob koji je počeo izraelsko-američkim napadima na Iranska nuklearna postrojenja u veljači 2026. Trajao oko 12 dana aktivnih borbi, završio primirjem. Poginulo oko 700 iranskih civila i 25 Izraelaca. Iran je zatvorio Hormuški tjesnac što je izazvalo globalnu energetsku krizu. Formalno primirje na snazi, ali napetosti ostaju visoke, uz povremene napade na civilne tankere.
Jemen (od 2015.) Više od 377.000 poginulih od 2015., od čega 60 posto od gladi i bolesti — ne od metaka. Huti kontroliraju sjever i zapad, uključujući sada i Bab el-Mandebski tjesnac. Saudijska koalicija nastavlja napade. Primirje iz 2022. je mrtvo. Jedna od najvećih humanitarnih katastrofa na planetu koja nema kraja na vidiku.
Sirija (od 2011.) Formalno “zamrznuti” rat koji i dalje tinja. Oko 9.000 smrtnih slučajeva godišnje, uglavnom u džepovima gdje ISIS i druge frakcije još operiraju. Više od 6 milijuna Siraca i dalje živi kao izbjeglice izvan granica, 7 milijuna interno raseljenih. Ukupno poginulih od 2011.: više od pola milijuna.
AFRIKA
Sudan (od travnja 2023.) Najgora humanitarna katastrofa na planetu u 2026. Rat između sudanskih oružanih snaga (SAF) i paravojnih Snaga brze podrške (RSF) traje već treću godinu. Poginulo 150.000+ civila. Raseljeno 12 milijuna — duplo više nego Ukrajina. Oko 33 milijuna Sudanaca treba humanitarnu pomoć. Darfur prolazi kroz ono što UN opisuje kao etničko čišćenje. Gotovo nema medijskog pokrivanja.
DR Kongo — M23 / Ruanda (tinja od 1990-ih, eskalira 2024.-2026.) Kongo je izuzetno složen sukob: više od 100 naoružanih skupina, ruandska vojska koja je ušla na kongoansko tlo podupirući pobunjenike M23, i vlada u Kinshasi koja gubi kontrolu nad istočnim provincijama bogatima mineralima — kobaltom, kolumbitu, zlatom. Poginulih od 1990-ih: 6 milijuna+. Aktualnih raseljenih: 7 milijuna. Jedan od najdulje zanemarenih sukoba na planetu.
Etiopija / Tigray (od 2020., obnovljeno rujan 2026.) Rat koji je od 2020. do 2022. ubio između 300.000 i 600.000 — jedan od najsmrtonosnijih sukoba 21. stoljeća — formalno okončan Pretorijskim sporazumom u studenom 2022. No 23. rujna 2026. TPLF je zauzeo tri aerodroma i objavio novi “obrambeni rat.” Sporazum je mrtav, sukob otvoren. Paralelno, alijansa sedam pobunjeničkih skupina prijeti svrgavanjem Abiyjeve vlade.
Nigerija —Nasilje nad kršćanima u Nigeriji, u kojem je prema procjenama nevladinih udruga od 2009. godine ubijeno više od 50.000 vjernika, lokalne crkve i međunarodni aktivisti često opisuju kao sustavni progon ili „tihi genocid”.
Sahel — Mali, Niger, Burkina Faso (od 2012.) Džihadistička insurgencija koja se širi iz Malija prema susjedima. JNIM (al-Qaida afilijat) i ISGS (Islamska država) zajedno kontroliraju sve veće dijelove Sahela. Sve tri vlade svrgnute su vojnim udarima između 2021. i 2023. Svi su potom protjerali francuske i MINUSMA snage i pozvali Wagnera — koji se prebrazio u Africa Corps. Civilnih smrtnih slučajeva godišnje: tisuće, bez medijskog praćenja.
Somalija (od 1991.) Najdulji tekući kolaps državnosti na planetu. Al-Shabaab — al-Qaida afilijat — još uvijek kontrolira veliki dio ruralne Somalije. Analitičari Africa Centra upozoravaju da bi zauzimanje Mogadišua “moglo biti pitanje vremena.” Ove godine al-Shabaab smrti dostigli su rekordnu razinu unatoč ofanzivama AU misije i somalijske vlade.
Mozambik — Cabo Delgado (od 2017.) Islamska država radi insurgenciju u provinciji Cabo Delgado na sjeveru Mozambika. Posebno zanimljivo: u toj provinciji nalazi se jedan od najvećih otkrića prirodnog plina u Africi — projekt vrijedan 50 milijardi dolara koji uključuje TotalEnergies i ExxonMobil. Insurgencija je projekt doslovno obustavila. Više od milijun raseljenih.
AZIJA
Mjanmar (od veljače 2021.) Peta godina građanskog rata koji je počeo vojnim udarom. Više od 20 pobunjeničkih skupina — uključujući tri Bratske armije na sjeveru — kontroliraju sve veće dijelove zemljišta. Vojska je izgubila gotovo sve velike gradove na periferiji. Broj poginulih: 50.000+. Raseljenih: 3 milijuna. Zemlja faktički nema centralnu vlast izvan glavnog grada Ranguna.
Afganistan — Pakistan — ISIS-K (od 2001., transformirano 2021.) Talibani vladaju Afganistanom od 2021. No rat se nastavio u obliku ISIS-K insurgencije protiv Talibana, te Talibanskih napada na Pakistan — što je kulminiralo u 2026. otvorenim afganistansko-pakistanskim graničnim sukobima koji naliče malom ratu. Pakistan bombardira afganistanska granična sela. Talibani odgovaraju artiljerijskim napadima. Ukupno poginulih od 2001.: 380.000–2.800.000+ (ovisi o metodologiji).
Indija — Pakistan — Kashmir (tinja od 1947., eskaliralo 2025.-2026.) Dvije nuklearne sile u niskom intenzitetu sukoba duž Linije kontrole. Indijska Operacija Sindoor iz 2025. — niz preciznih udara na pakistansko tlo — još uvijek je aktivna. Obje strane imaju nuklearno naoružanje. Svaka eskalacija u ovom sukobu ima implikacije koje nemaju ni Ukraine ni Gaza.
Tajland — Kambodža (eskalirao 2025, još tinja) Sukob oko spornih teritorija u blizini drevnih hramova Preah Vihear i Ta Muen Thom. Sukobi, potaknuti dugogodišnjim nacionalističkim tenzijama i neslaganjima oko kolonijalnih karata iz ranog 20. stoljeća, rezultirali su s više od sto poginulih i raseljavanjem stotina tisuća civila. Primirje na snazi, uz povremena kršenja.
LATINSKA AMERIKA
Meksiko — karteli (od 2006.) Formalno nije “rat” u klasičnom smislu jer nema jasno identificiranog neprijatelja koji kontrolira teritorij. Ali: 28.000 smrtnih slučajeva godišnje čini ga puno smrtnijim od drugih ratova. Karteli kontroliraju dijelove meksičkog teritorija s kojima vlada pregovara ili ih ignorira.
Kolumbija — ELN, FARC disidenti, karteli (od 1964.) Kolumbijski sukob jedan je od najdulje trajućih na planetu — više od 60 godina. FARC je 2016. potpisao mirovni sporazum, ali desetak tisuća boraca odbilo je predati oružje i nastavilo kao “FARC disidenti.” ELN — Ejército de Liberación Nacional — nikad nije potpisao mir. Uz ELN i FARC disidente, aktivni su i Clan del Golfo — narkokartel koji je prerastao u paravojnu silu — i EPL. Sve četiri oružane skupine simultano ratuju jedna protiv druge i protiv vlade.
Što ove brojke znače
Svaki dan na planeti u ratnim sukobima umire između 200 i 400 ljudi. Svake godine, oružani sukobi ubijaju između 150.000 i 250.000 — ovisno o godini i metodologiji.
Od toga, Zapadu je poznato otprilike pet. Ostatak se odvija u tišini — bez kamera, bez konferencija za novinare i bez priopćenja iz Bruxellesa.
Ostavite komentar