U petak, 12. rujna 2026., Huti su dovršili ono što su tjednima planirali: zauzeli su otok Perim — mali vulkanski komad kamena koji sjedi točno na sredini Bab el-Mandeba, najužeg dijela prolaza koji dijeli Crveno more od Arapskog mora i Indijskog oceana. Dan ranije zauzeli su luku Mocha. Tjedan ranije, luku Dhubab. Cijela obalna crta Jemena uz Crveno more sada je u njihovim rukama.
Rezultat: Huti nadziru svaki brod koji želi ući ili izaći iz Crvenog mora. Taj prolaz je najkraći morski put između Azije i Europe. Kroz njega prolazi 12 posto sve svjetske trgovine. Nafta, kontejneri, žitarice, automobile, elektronika — sve to mora proći točno pored mjesta gdje Huti sada imaju topništvo i dronove.
Cijena nafte Brent prešla je 100 dolara po barelu, najviše od srpnja. Brodarski operateri preusmjeravaju brodove oko rta Dobre Nade — 20 dana duže, enormno skuplje. Egipat, koji živi od prihoda Sueskog kanala, zbraja gubitke.
Tko su zapravo Huti
Huti — formalni naziv Ansarallah, “Pobornici Boga” — pokret su koji je nastao u sjeverozapadnom Jemenu, u planinskoj regiji Saada, 1990-ih godina. Osnivač Hussein al-Houthi bio je vjerski učenjak i političar koji je pokret izgradio na temelji zaidizma — posebne grane šiitskog islama koja je drevna i specifično jemenskog podrijetla, drugačija i od iranskoga duodecimalnog šiizma.
Ideološki, tri su temeljna elementa hutijskog identiteta: jaka antizapadna retorika (posebno anti-američka), antiizraelska pozicija i odnos s Iranom koji je suradnja, ali ne i potpuna podređenost. Njihov zastavni slogan, ukrašen na zidovima po cijelome sjevernom Jemenu, govori sve: “Bog je velik, smrt Americi, smrt Izraelu, prokletstvo Židovima, pobjeda islamu.”
Vojska im je, što je posebno zanimljivo, iznenađujuće sposobna. Iranski tutorstvo donijelo im je pristup balističkim raketama, krstareće rakete i dronove. Desetljećima ratovanja u planinskom terenu dalo im je taktičku vještinu. Imaju reputaciju borbene organizacije koja je gotovo neuništiva na svom matičnom terenu. Ali istovremeno imaju i značajne dalekomentne sposobnosti, jedina su Islamska nacija osim Irana, koja je aktivno uzvratila Izraelu i bombardirala ih zbog genocida u Gazi.
Jemenski rat: desetljeće kaosa
Da bismo razumjeli Hute, moramo razumjeti Jemen — jednu od najtragičnijih priča modernog Bliskog Istoka.
Jemen je 2011., u valu Arapskog proljeća, svrgnuo predsjednika Alija Abdullaha Saleha koji je vladao 33 godine. Naslijedio ga je Abd Rabbuh Mansur Hadi uz posredovanje Saudijske Arabije i zapadnih zemalja. Huti, koji su bili u otporu prema Salehu, nisu prihvatili tranziciju i u rujnu 2014. zauzeli su Sanu, glavni grad Jemena. Hadi je pobjegao u Saudijsku Arabiju.
U ožujku 2015. Saudijska Arabija pokrenula je vojnu intervenciju — koaliciju arapskih zemalja koje su bombama i blokadom pokušale Hutima oduzeti kontrolu nad sjeverom Jemena i vratiti Hadijevu vladu. Rezultat: jedan od najdužih i najkrvavijih sukoba u modernoj povijesti. Procjene govore o 377.000 poginulih do 2021. — od toga 60 posto od gladi, bolesti i nedostatka medicinske skrbi. Kolera se nekoliko puta ponovila u epidemijama. UN je tada opisao Jemen kao “najveću humanitarnu katastrofu na svijetu.”
Saudijci su, unatoč golemim vojnim troškovima i angažmanu SAD-a i UK-a koji su prodavali oružje i davali logistiku, izgubili. Huti su ostali na vlasti na sjeveru. Primirje 2022. formaliziralo je status quo u kojemu Huti kontroliraju sjever i zapad, a Hadijeva vlada (sada bez Hadija, koji je abdicirao 2022.) kontrolira jug i istok uz saudijsku podršku.
Saudijci, Iranci i Huti: trokut koji sve objašnjava
Jemenski rat nije samo jemenski rat. To je proxy sukob između Saudijske Arabije i Irana — dviju regionalnih supersila koje se godinama bore za dominaciju na Bliskom Istoku, ali bez direktnog sukoba jedne s drugom.
Iran podupire Hute — oružjem, treningom, savjetima, novcem i pristupom tehnologiji balističkih raketa. Huti za Iran su perfektna poluga: jeftina, ideološki pouzdana i strateški smještena točno na ulazu u Crveno more.
Saudijci su pokrenuli rat jer se boje “šiitskog polumjeseca” — geopolitičke linije iranskog utjecaja koja ide od Irana, kroz Irak, Siriju, do Libanona i Hezbolaha, a s Hutima dobiva još jednu točku — i to točno na saudijskoj južnoj granici.
SAD je tradicionalno stajao uz Saudijce. Trump je u ožujku 2025. Hute proglasio terorističkom organizacijom i pokrenuo kampanju bombardiranja “Operation Rough Rider” — koja je trajala dva mjeseca i potom zaustavljena primirjem u svibnju 2025. Huti su se za tih dva mjeseca bombardiranja podrugljivo pitali je li netko primijetio razliku.
Što je Bab el-Mandeb i zašto je to toliko važno
Bab el-Mandeb znači “Vrata suza” na arapskom — ime koje su dali mornari kojima je taj tjesnac stvarao probleme kroz cijelu povijest.
Tjesnac je širok svega 29 kilometara na najužem dijelu — manje od širine kanala La Manche. Dijeli ga središnji otok Perim, koji je sada u hutijskim rukama, na dva prolaza: zapadni (širok oko 26 km, kojim prolaze veći brodovi) i istočni (svega 3 km, plitak i neupotrebljiv za veće brodove).
Svaki brod koji ide iz Azije u Europu kroz Sueski kanal mora proći tim tjesnacem. To je 30 posto ukupnog kontejnerskog prometa na svijetu, 12 posto sve svjetske trgovine, i ogroman dio europskog uvoza nafte i plina iz Zaljevskih zemalja.
Alternativa: zaobići Afriku oko rta Dobre Nade. To je 20 dodatnih dana plovidbe i enormno povećanje troškova goriva i osiguranja. Maersk, MSC i CMA CGM — tri najveća brodarska operatera na svijetu — već mijenjaju rute od listopada 2023. kad su Huti počeli napadati brodove.
Kombinacija Bab el-Mandeba pod hutijskom kontrolom i Hormuškog tjesnaca pod iranskom blokadom znači da su Iran i njegovi saveznici sada u poziciji da kontroliraju oba ključna pomorska prolaza prema Europi. Analitičari kažu da to “nije viđeno u modernoj geopolitici.”
Što slijedi
Huti su rekli da je plovidba sigurna za sve brodove — osim za saudijske i izraelske, koji su eksplicitno zabranjeni. To je za sada. Geopolitička dinamika je takva da će Huti to moguće proširiti ovisno o razvoju rata na Bliskom Istoku.
Saudijski princ Mohammed bin Salman u petak je lobirao Trumpa za vojnu akciju protiv Huta. Trump dosad nije odgovorio. Europska komisija zabrinuto prati razvoj događaja jer svaki tjedan zatvorenog prolaza erodira europsku ekonomiju kroz skuplje brodove i sporije lance opskrbe.
Za razliku od pirata koji napadaju brodove radi otkupnine, Huti imaju politički cilj — i dok god Izrael vrši genocid u Gazi, sve dok traje sukob s Iranom, i sve dok Saudijci ne ponude mirovni uvjet koji Hutima odgovara — “Vrata suza” neće se otvoriti.
Naziv se opet pokazao proročanskim.
Ostavite komentar