Ujutro, 23. septembra 2026., snage Narodno-oslobodilačkog fronta Tigraya — TPLF — zauzele su kontrolu nad trima aerodromima u gradovima Mekelle, Shire i Axum. Etiopija Airlines odmah je obustavila sve letove prema tim gradovima. Na više mjesta su izbile borbe između TPLF-a i etiopskih federalnih snaga, i u susjednim regijama Afar i Amhara.
Tigrayski čelnici objavili su da su “ušli u obrambeni rat.” Etiopska strana kaže da je TPLF pokrenuo “sveobuhvatnu ofenzivu.” I jedni i drugi optužuju drugog da je počeo.
Svejedno tko je pucao prvi — Pretorijski mirovni sporazum iz studenog 2022., koji je okončao jedan od najsmrtonosnijih sukoba 21. stoljeća, de facto je mrtav.
Korak unatrag: što se uopće događa u Etiopiji?
Za Hrvate koji rijetko prate vijesti iz Roga Afrike — kratko pojašnjenje o tome što je Etiopija, što je Tigray i zašto je ovo tako komplicirano.
Etiopija je s više od 120 milijuna stanovnika druga najnaseljenija zemlja u Africi, zemlja s tisućljetnom državnom tradicijom i iznimno složenom etničkom strukturom. Ima 80-ak etničkih skupina, a federalna struktura države pokušava s tim mozaikom upravljati — na papiru. U praksi, napetosti između etničkih skupina i između regija i savezne vlade stalne su i potencijalno eksplozivne.
Tigray je regija na sjeveru Etiopije, na granici s Eritrejom. Tigrinzi — narod koji ju nastanjuje — čine svega 6-7 posto etiopske populacije, ali TPLF je od 1991. do 2018. upravljao čitavom Etiopijom kao dominantna sila u vladajućoj koaliciji. U tim godinama Etiopija je ekonomski rasla, ali uz autoritarna pravila i sustavno zanemarivanje ostalih etničkih skupina.
Abiy Ahmed, Nobel i početak rata
Godine 2018. dolazi na vlast Abiy Ahmed — mladi reformator koji je brzo oduševio svijet: oslobodio je političke zatvorenike, ukinuo cenzuru, pomirio se s Eritrejom s kojom je Etiopija bila u ratu 20 godina. Za to je dobio Nobelovu nagradu za mir 2019.
No Abiy je simultano micao TPLF-u sa čela federalne koalicije i počeo graditi centralnu vlast na račun regionalnih sila. TPLF to nije prihvatio mirno.
U novembru 2020. Abiy je u Tigray poslao vojsku — službeno zbog napada TPLF-a na federalne vojne baze. Počeo je rat koji je trajao dvije godine i koji je, prema procjenama, ubio između 300.000 i 600.000 ljudi — od borbi, gladi i bolesti. Etiopska vojska, uz pomoć Eritreje i amharskih milicija, ušla je duboko u Tigray. Počinjena su masovna ubojstva civila i seksualno nasilje kao oružje rata — s obje strane, ali naročito dokumentirano od strane eritrejskih i amharskih snaga. Amhari su također jedna od etničkih skupina Etiopije.
Pretorija 2022. — mir koji nije bio mir
U novembru 2022., uz posredovanje Afričke unije, potpisan je mirovni sporazum u Pretoriji. Tigray je pristao na razoružavanje. Etiopija je obećala povlačenje eritrejskih snaga i povratak tigrayske uprave nad spornim teritorijima.
Gotovo ništa od toga nije provedeno.
Eritrejske snage ostale su u Tigrayu. Sporna područja — posebno zapadni Tigray koji su zauzeli Amhare — nisu vraćena. Tigrayski izbjeglice, kojih ima na milijune, nisu se mogli vratiti kućama. Odgovornost za ratne zločine? Nula. Ni jedan zločin procesiran. Humanitarna situacija u Tigrayu ostala je katastrofalna — UN i dalje opisuje masovnu glad.
Napetosti su se od augusta 2026. počele ozbiljno eskalirati. Borbe su buknule u zapadnom Tigrayu. Etiopske snage izvele su dronske napade. Američka vlada u utorak — dan prije punog rata — osudila je dronski napad na humanitarni konvoj organizacije Catholic Relief Services, bez imenovanja odgovornih.
Sedam fronta: TPLF i saveznici pokušavaju srušiti Abiya
Ono što ovu epizodu čini posebno ozbiljnom jest najava od prošle nedjelje — samo četiri dana prije početka ofenzive. TPLF je objavio formiranje saveza s još šest naoružanih skupina iz različitih dijelova Etiopije, čiji je zajednički cilj rušenje Abiyjeve vlade.
U tom savezu: Oromo Liberation Army (OLA) koja kontrolira dijelove regije Oromia — etničke grupe koja čini više od trećine etiopskog stanovništva; skupine iz Afara, Somali regije i drugdje. Ukupno sedam fronti, raspoređenih po ogromnom teritoriju.
Reuters opisuje to ovako: “Etiopija ima sedmoskupinsku pobunjeničku alijansu koja izaziva Abiya.” To nije regionalni rat — to je potencijalni egzistencijalni izazov za etiopsku državu.
Širi kontekst: Sudan, Eritreja, Crveno more
Kao da kompleksnost sama po sebi nije dovoljna, iza svega stoji i geopolitički kalup koji čini situaciju još eksplozivnijom.
Eritreja — Abijev bivši partner u miru i koalicijski partner u ratu protiv Tigraya — sada je u hladnim odnosima s Etiopijom. Addis Abeba nastoji dobiti pristup moru (Etiopija nema izlaz na more od eritrejskog osamostaljenja 1993.) i prijeti zauzimanjem Asmare ako ne dobije dogovor. Eritrejske i etiopske snage u aprilu 2025. gotovo su ušle u direktan sukob.
Sudan — Etiopijin zapadni susjed — u kaosu je vlastitog građanskog rata između regularnih vojnih snaga i paramilitarne RSF. Etiopija je optužena da podržava RSF — što Addis Abeba poriče.
UAE, koji je financirao drugu stranu u sudanskom ratu, ima ogroman ekonomski utjecaj u regiji. Egipat, koji se s Etiopijom spori oko voda Nila i Velike Etiopske brane (najveće hidrocentrale u Africi), prati situaciju s anksioznošću.
I sve to se odvija na tlu koje je sto kilometara od Crvenog mora — kojim, kako smo pisali prošlog tjedna, Huti kontroliraju prolaz.
Što slijedi
Nitko ne zna. I to je, kod etiopskih sukoba, uvijek istina.
Jedna stvar je izvjesna: humanitarna situacija će se pogoršati. Tigray je regija u kojoj su milijuni već ovisni o humanitarnoj pomoći, i svaki rat prekida isporuku te pomoći. Aerodrome koji su zauzeti koristila je i humanitarna avijacija.
Mirovni pregovarači Afričke unije pozvali su na hitni prekid vatre. SAD je “duboko zabrinut.” EU je pozvala na “hitni prestanak neprijateljstava.”
To su rečenice koje se govore kad nema volje da se nešto zaista napravi. Etiopija je predaleko, presložena i presiromašna da bi privukla pažnju koja je potrebna da se zaustavi ono što se čini neizbježnim početkom trećeg rata u Tigrayu u jednoj generaciji.
Ostavite komentar